utorak, 24. listopada 2023.

Jesenska sonata, dva


S druge strane prozora hladna kiša,
njišu se tanahne grane. Lišće sjaji
premda vjetar u valima nanj' juriša.
Na travu pada list po list. Izdisaji.

I dotičem staklo hladno i magli se,
crtam lice bez očiju. Samo usta
govore stihove p'jane za čemprese.
Odnekud glazba se čuje. Noći pusta!

Sonatina u g-duru, klavir svira
vrijeme za snove i priče. Prevrtljiv san
obećanje novo daje. Vrijeme mira.

Dok grane dotiču nebo, indigo svod
težak je prekrivač svega, a pratnja im
luna kroz oblak što viri. Od srebra brod.

***

I nestaješ u snu svome, bestjelesan.

© Sonja Smolec iz zbirke "Pričam ti..."

Nema komentara:

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.