Nagrade za prozu, poeziju, kratke priče
Nagrade i priznanja za poeziju
Nagrađene priče
Nagrađene knjige za djecu i mlade
U Velikom Grđevcu je 7. lipnja 2018. na 31. Lovrakovim danima dodijeljena nagrada za najbolji dječji roman.Ove godine tu nagradu dobila je Sonja Smolec za roman za djecu i mlade „Marama s bubamarama".
„Marama s bubamarama" je tiskana 2017. godine u nakladi nakladničke kuće Semafora.
Stručno povjerenstvo u sastavu:
uč. Lovorka Pralas, prof.dr.sc.
Diana Zalar i prof. emer. Stjepan Hranjec (predsjednik)
nakon uvida u tekstove izdvojilo je u uži izbor tri naslova: Borba za život Marine Kljajo-Radić, Sve o Evi, vodič za sanjare Nene Lončar i Marama s bubamarama Sonje Smolec. Nakon rasprave odlučilo je da se nagrada „Mato Lovrak“ u 2018. godini za najbolji objavljeni roman u 2017. godini dodijeli romanu.
Marama s bubamarama Sonje Smolec
Obrazloženje
Roman krajnje jednostavne, linearne kronikalne strukture tematizira dvoje: obiteljsku selidbu i malignu bolest. Obitelj Kovač, s troje djece (srednjoškolac Borna, mlađi osnovnoškolac Damir i predškolka Katarina, djevojčica s govornim poteškoćama) mora iz kuće na Trešnjevci seliti u stan, na drugi kraj grada. Djeca nisu nimalo oduševljena, osobito je zbog toga žao najmlađoj Katarini jer se mora rastati od vrta i cvijeća, što sugerira i određenu simboliku, kao rastanak od prirode, izvorne egzistencije. No, u novoj sredini ubrzo svatko od djece nađe svoje mjesto i prijatelje, osobito glavna junakinja, Katarina, jer u zgradi upoznaje djevojčicu Anju, koja boluje od tumora na mozgu te je gotovo slijepa; zbog zračenja i gubitka kose nosi maramu s bubamarama, kako glasi i naslov djela, balogovsko-paljetkovski sročen. Katarina uz pomoć roditelja potakne akciju pomoći za prijateljičin odlazak na operaciju u Francusku i u mjesecu lipnju, godinu dana nakon operacije, Anja je dobila prve naočale. Na jesen je ponovno krenula u školu i bila je u razredu sa svojom najboljom prijateljicom, Katarinom. Roman tako završava na najbolji mogući način - pobjedom života. Čitatelj spoznaje da ljubav i solidarnost pobjeđuju.
U kojoj mjeri je roman temom i izrazom „običan“, u istoj mjeri jest i začudan. Autorica se nije priklonila prevladavajućem suvremenom obrascu u hrvatskom dječjem romanu u tematskom i stilskom smislu, obrascu koji nam u pravilu predstavlja raspadnute obiteljske zajednice, pune lomova i obiteljskih drama, što pak je začinjeno sočnim, počesto i vulgarnim žargonskim tvorbama, očito recepcijski motiviranima. Ovo djelo u ovom našem današnjem vremenu djeluje gotovo kao obiteljska bajka, kao željena idila, što ona zapravo i jest! Dakle, u njemu svjedočimo.
a) o prisnoj obiteljskoj atmosferi između roditelja i braće međusobno; svi nesporazumi prevladavaju se bez sukoba i „povišene temperature“, odnosi funkcioniraju kao željeni obiteljski model, koji je danas - nažalost - sve rjeđi;
b) o odnosima roditelja prema djeci: oni se bave njima (nekim roditeljima je to danas posvemašnja nepoznanica!), sudjeluju u rješavanju njihovih problema, poučavaju, skrbni su ali odlučni i djeci daruju osnovno - ljubav;
c) o solidarnosti, empatiji, što najviše pokazuje upravo najmlađa, šestogodišnja Katarina, i sama s govornom manom ali puna optimizma, vedrine i želje za pomaganjem; autoričina prijateljica Ljiljana Jelaska nije zato u zaglavlju uprazno zapisala: „Sve si jako lijepo rekla. Toliko ljubavi, empatije, solidarnosti i nesebičnog prijateljstva. To je upravo ono što današnjem svijetu kronično nedostaje“;
d) napokon, iz djela sa svake stranice zrači toplina, uzajamno poštivanje i spremnost na žrtvu za druge, bližnje.
Dodamo li tome spisateljičinu naraciju, njezinu „lovrakovsku“, parataktičnu sintaktičku strukturu, pravocrtnu, vedar, humoran izraz, potom čistu fabulu, riječju, discipliniran izraz usklađen s temom, ukratko, stil ostvaren s mišlju „manje je više, lišen moraliziranja i suvišnih epizodiranja, tad članovima Povjerenstva nije bilo teško odlučiti se, „prelomiti“ da nagrada „Mato Lovrak“ pripadne upravo Marami s bubamarama. Roman djeluje motivirajuće, kao poticaj djeci za razumijevanje onih koji ne mogu živjeti kao drugi ljudi. A zar i to nije osnovna funkcija književnih djela što ih namjenjujemo mladima i najmlađima?
Predsjednik Povjerenstva:
prof. emer. Stjepan Hranjec
Lovrakovi dani kulture
***
Nagrade Artefakt za roman Predskazivač
